Skip to content Skip to footer

Pristup finansiranju preduzeća u okviru…

Pristup finansiranju preduzeća u okviru Evrozone tokom 2020. godine

Evropska centralna banka (“ECB”) je u novembru 2020. godine objavila svoju tradicionalnu godišnju Analizu o pristupu finansiranju preduzeća u evro zoni (“Survey on the Access to Finance of Enterprises in the euro area”). Analiza predstavlja rezultate istraživanja sprovedenog u periodu od 7. septembra do 16. oktobra 2020. godine, dok se samo istraživanje kao i prethodnih godina pokriva period od aprila do septembra 2020. godine. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 11,019 malih i srednjih preduzeća iz celokupne Evrozone, od kojih 91% ima manje od 250 zaposlenih. Istraživanje je naročito specifično jer se odnosi na period prvog talasa COVID-19 krize, kada su mnoge evropske ekonomije bile u “lockdown-u” i poslovanje MSP se nalazilo u vanrednim okolnostima.

Kao posledica krize izazvane virusom COVID-19, preduzeća su signalizirala da je njihov najveći problem u 2020. godini dramatičan pad tražnje od čak 46% u poređenju sa prethodnom godinom. Kao posledica pada prihoda, zabeležen je i pad nivoa ulaganja u stalnu imovinu od 10%, pad nivoa ulaganja u obrtna sredstva od 15%, kao i pad broja zaposlenih od 10%. Hronični problemi pronalaska puta do potrošača i problemi pristupa kvalifikovanoj radnoj snazi su iz ovog razloga po prvi put posle dužeg perioda postali manje bitni MSP u okviru Evrozone.

Preduzeća iz Evrozone su pristup finansiranju označila kao jedan od manje značajnih problema u svom poslovanju tokom 2020. godine, budući da je svega 10% preduzeća ukazalo na ovu okolnost kao problem. Naravno, izuzeci postoje, i pristup finansiranju ostaje veliki problem preduzećima pojedinih zemalja članica, poput Grčke gde je ovo i dalje jedan od gorućih problema kao i Italije.

Bez obzira na ovakvu percepciju problema pristupu finansiranju, anketirana preduzeća su naglasila da je njihova potreba za kreditiranjem porasla. Čak 20% anketiranih preduzeća (8% u 2019. godini) prijavilo je da su im tokom 2020. godine bili neophodni bankarski krediti za likvidnost, 12% (11% u 2019. godini) da su im potrebni trgovački krediti (“valute”), a 6% (10% u 2019. godini) finansiranje putem lizinga ili drugih oblika kupovina na rate. Sredstva su najčešće korišćena za tekuću likvidnost, odnosno dominantno za refinansiranje postojećih obaveza (porast sa 13% u 2019. godini na 17% u 2020. godini). 38% anketiranih preduzeća je apliciralo za različite vrste kredita (skok od 18% u poređenju sa 2019. godinom), a 71% od tog broja je i dobilo finansiranje koje su zahtevali (što je takođe rast od 4% u poređenju sa prethodnom godinom).

Paralelno sa većom potražnjom za eksternim (pre svega bankarskim finansiranjem), preduzeća su prijavila da je i ponuda sredstava za eksterno finansiranje bila dovoljna, što je najvećim delom posledica raznih nacionalnih državnih mera pomoći u kreditiranju privrede. Po prvi put od 2009. godine, MSP Evrozone su iskazala zadovoljstvo poboljšanjem mogućnosti pristupa finansiranju koje dolazi iz javnih fondova. Kao posledica ove okolnosti, dolazi i činjenica da su se preduzeća zaduživala pod povoljnijim kamatnim stopama nego ranije, i pružala manje sredstvava obezbeđenja. Istovremeno sa smanjenim kamatama, drugi troškovi finasiranja poput naknada su porasli. Istraživanje je čak pokazalo da je ukupna ponuda finansiranja za MSP na nivou Evrozone bila veća od potreba malih i srednjih preduzeća.

Bilansi stanja preduzeća iz Evrozone pogoršali su se u ovom krugu istraživanja prvi put od globalne finansijske krize. Neto procenat MSP koji ukazuje na porast njihovog odnosa duga i aktive porastao je na 8% (sa -4%), završavajući produženi trend razduživanja MSP beležen od 2010. godine.

Očekivanje MSP iz Evrozone u pogledu poslovanja u narednom periodu je da će prihodi i profit biti na daleko nižem nivou nego u periodu pre početka COVID-19 pandemije, kao i da će pristup finansiranju u narednom periodu biti teži nego što je bio tokom 2020. godine, s obzirom da se očekuje smanjenje dostupnosti eksternih izvora finansiranja, naročito bankarskih zajmova, što je i logično očekivanje imajući u vidu ograničeno trajanje državnih mera pomoći.

Celokupnu Analizu možete pročitati na sledećem linku:

https://www.ecb.europa.eu/stats/accesstofinancesofenterprises/pdf/ecb.safe202011~e3858add29.en.pdf