Skip to content Skip to footer

Kreditna aktivnost banaka u četvrtom kvartalu…

VP advokatska kancelarija • apr 27, 2022

Kreditna aktivnost banaka u četvrtom kvartalu u 2021. godini

Sektor za ekonomska istraživanja i statistiku Narodne banke Srbije redovno priprema i objavljuje izveštaj “Trendovi u kreditnoj aktivnosti” u kojem iznosi podatke koji značajno doprinose uvidu u kreditno poslovanje na domaćem tržištu. Poslednji izveštaj koji je nedavno objavljen odnosi se na četvrti kvartal 2021. godine i donosi nove, ali očekivane podatke o kreditnom poslovanju u Srbiji.

Međugodišnji rast kreditne aktivnosti počeo je postepeno da ubrzava tokom trećeg tromesečja, kada su ukupni domaći krediti u nemonetarnom sektoru bili viši za 6,6% u odnosu na isti period 2020. godine. U četvrtom tromesečju 2021. godine rast kreditne aktivnosti je još više intenziviran, a rast je, kao i u prethodnom periodu vođen pre svega kreditiranjem privrede, a zatim i stanovništva.

Krediti u privredi

Kada je reč o kreditima u privredi, međugodišnji rast ovih kredita ubrzan je na 9,9% u decembru (sa 5,1% u septembru). Na nivou četvrtog tromesečja, po isključenju promene deviznog kursa, krediti privredi su povećani za 58,9 milijardi dinara ili 4,1%, što je ujedno i najviši prirast u poslednjih nekoliko godina koji je nadmašio rekordno visok tromesečni prirast iz prvog tromesečja 2020. godine i četvrtog tromesečja 2018. godine.

Posmatrano po namenama, tokom četvrtog tromesečja najveći deo rasta kredita u privredi odnosio se na kredite za obrtna sredstva i likvidnost (30,8 milijardi dinara), čije je odobravanje podržano kreditima iz garantnih šema. U četvrtom tromesečju je povećano i zaduživanje po osnovu investicionih kredita i ostalih nekategorisanih i uvoznih kredita, dok je stanje izvoznih kredita smanjeno u odnosu na prethodni period.

Posmatrano po delatnostima, tokom četvrtog tromesečja povećano je zaduživanje preduzeća iz svih delatnosti, osim poljoprivrede. Najveći rast zabeležilo je kreditiranje iz oblasti energetike, poslovanja nekretninama i prerađivačke industrije. Krediti koji su odobreni mikropreduzećima i malim i srednjim preduzećima činili su više od dve trećine ukupnih kredita u privredi u mesecu decembru, a njihov međugodišnji rast iznosio je 6,8%. Dugoročni krediti u decembru činili su 85,2% ukupnih kredita u privredi, što je nepromenjeno stanje u odnosu na septembar.

Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima u privredi u decembru je iznosilo 2,8%, što je za 0,1 procentni poen niže nego u septembru. U odnosu na jul 2015. godine, tj. neposredno pre početka primene Strategije* učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima u privredi niže je za 22,1 procentni poen.

Prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite u privredi tokom četvrtog tromesečja iznosila je 3,0%, tačnije ostala je ista kao u trećem tromesečju. Prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite privredi u evrima i evroindeksirane kredite u četvrtom tromesečju bila viša u odnosu na treće tromesečje i iznosila je 2,5%.

Krediti stanovništvu

Međugodišnji rast kredita stanovništvu ponovo je ubrzao tokom četvrtog tromesečja, pa je u decembru iznosio 10,8% (naspram 9,2% u septembru). U ovom kvartalu krediti stanovništvu bez efekta promene deviznog kursa povećani su za 28,8 milijardi dinara, odnosno za 2,1%.

Najveći deo prirasta kredita stanovništvu odnosio se na stambene kredite, čiji je međugodišnji rast nastavio da ubrzava i u decembru i iznosio je 17,4%, čemu su doprineli povoljni uslovi zaduživanjea i rast raspoloživog dohotka, kao i veća potražnja za nekretninama. Za stambenim kreditima slede gotovinski krediti i krediti za likvidnost i obrtna sredstva odobreni preduzetnicima. Ostali nekategorisani krediti smanjeni su za 1,5 milijardi dinara.

Narodna banka Srbije je tokom prethodne godine donosila niz mera koje su omogućile produžavanje rokova otplate stambenih kredita za najduže pet godina, dok je učešće za kupovinu prve stambene nepokretnosti smanjeno sa 20% na 10%.

Novoodobreni krediti stanovništvu u trećem tromesečju iznosili su 140,5 milijardi dinara, što je za 6,8% više nego u četvrtom tromesečju 2020. godiine.

Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u decembru je povećano i iznosilo je 4,0%. U odnosu na period pre donošenja Strategije za rešavanje problematičnih kredita, to učešće je niže za 7,3 procentna poena.

Prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite stanovništvu iznosila je 8,3%. Prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene evroindeksirane kredite stanovništvu povećana je za 0,1 procentni poeni u odnosu na treće tromesečje i iznosila je 3,3%.

Kreditni standardi tokom četvrtog tromesečja 2021. godine su ublaženi i za dinarske i za evroindeksirane kredite stanovništvu. U tromesečju je rasla tražnja za kreditima stanovništvu, a kao vodeći faktor rasta banke su označile kupovinu nepokretnosti, a odmah za njim su i refinansiranje postojećih obaveza i dešavanja na tržištu nekretnina. Nastavak rasta tražnje se očekuje i u 2022. godini, a ovaj trend je podržan merama Narodne banke Srbije.

*Strategija za rešavanje problematičnih kredita (Službeni glasnik RS br. 72 od 19.avgusta 2015. godine)