Internet i autorsko pravo

Za virtualni svijet gotovo da je autorsko pravo nepoznanica obzirom da samo jednim “klikom” bez razmišljanja možemo učiniti povredu istog.

Pitanje koje se često postavlja u pravnim krugovima jeste da li publikovanjem fotografije kao autorskog djela na internetu gubite autorsko pravo?

Odgovor je svakako ne, ali to otvara značajniju mogućnost povrede vašeg prava.

Jednim klikom često dolazi do primjene tzv. “uslova korištenja” obzirom da prilikom otvaranja korisničkog računa na bilo kojoj platformi, ne čitajući obimne uslove korištenja ovlašćujemo platformu, a nerijetko i treća lica da objavljuju i reprodukuju sadržaj koji objavljujemo. U tom slučaju, našim pristankom, platforma može fotografiju tretirati kao svoju i koristiti je u određene svrhe.

Ukoliko smo kao autor ovlastili platformu i/ili treća lica za objavu ili reprodukovanje sadržaja koji objavljujemo, naše autorsko pravo se ne krši opcijom “share” jer na taj način je jasno vidljivo ko je autor sadržaja, međutim dalje reprodukovanje u kojem nije navedeno ko je autor predstavlja kršenje moralnih prava koje je autor stekao.

Internet kao prostor koji nema postavljene granice dodatno otežava mogućnost da se uđe u trag svakom pojedinicu koji krši autorsko pravo i da se za takvo djelovanje adekvatno sankcioniše.

Ukoliko pojedinac odluči nešto podijeliti na društvenim mrežama, mora biti svjestan da danas autorska prava u takvom prostoru najčešće podliježu kršenju i da pored korištenja opcije “watermark” svoje autorsko djelo mogu zaštiti i putem Instituta za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: “Institut”).

Zbog problema fotoreportera dnevnih medija, koji ne mogu da zaštite toliki broj svojih djela putem Instituta, sve je češća upotreba watermark-a, vodenog žiga preko slike sa logom izvora, tako da onaj ko je prenosi, mora da reklamira drugi medij ili da moli autora za izdavanje saglasnosti za korištenje.

Prije objavljivanja autorskog djela, bilo to putem online platforme ili na drugi način, autor ima mogućnost deponovanja izvornika ili primjerka svog autorskog djela ili predmeta svojih srodnih prava na način da se vrši upis u knjigu evidencije autorskih djela koje vodi Institut.

Prema godišnjim Izvještajima Instituta uočljivo je da se radi o neznatnom broju autorskih djela koja se deponuju i evidentiraju u knjigu što pokazuje da je u 2020. godini taj broj iznosio 37, u 2021. godini 41 te 43 u periodu od 1.1.2022. godine do 31.12.2022. godine.

Bitno je naglasiti da Institut svoje usluge naplaćuje te da takvo postupanje ne utiče na sticanje prava, obzirom da je isto stečeno momentom nastanka autorskog djela već samo u slučaju spora može poslužiti kao dodatni dokaz njegovog postojanja.

Naposljetku, nevažno je da li ste zaštitili autorska prava putem Instituta ili to niste učinili, svaki oblik iskorištavanja vašeg djela bez da isto odobrite kršenje je autorskog prava bilo to u digitalnom ili nekom drugom obliku.

U svakom slučaju, Vaša autorska prava moguće je pravno zaštiti!