Predrag Stojanovski • avg 3, 2023
Građevinski sektor u fokusu: Osvrt na usvojen Zakon o izmenama i dopunama zakona o planiranju i izgradnji
Na nedavnoj sednici održanoj dana 26.07.2023. godine, Narodna skupština Republike Srbije usvojila je, između ostalog, značajne izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji koje su se na dnevnom redu našle po predlogu Vlade. U nastavku ovog teksta osvrnućemo se na to kako ove promene utiču na relevantne aspekte građevinskog sektora i planiranja.
Jedna od ključnih promena odnosi se na dalje unapređenje elektronskog sistema (CEOP) za izdavanje građevinskih dozvola. Uvođenje novih funkcionalnosti, posebno E-prostora, značajno će ubrzati proces izrade i izmena planske dokumentacije, čime će se postići veća efikasnost u celokupnom postupku.
Novi elementi „zelene agende“ predstavljaju važan deo izmena i dopuna Zakona. Fokusirajući se na energetsku efikasnost, uvodi se pojam „zelene gradnje“ koji će biti podržan izdavanjem sertifikata. Takođe, planira se povećanje elektromobilnosti, preciziraju se odredbe o izgradnji solarnih parkova, zatim uspostavljanje registra brownfield lokacija i obavezno priključenje na postojeću infrastrukturu bez naknade (osim za lica koja dokazuju da koriste obnovljive izvore energije) itd.
Jedna od značajnih promena je ukidanje naknade za konverziju (pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade) za određene kategorije lica. Ipak, ovo ne odnosi na subjekte kao što su sportska društva i udruženja, stambene i zemljoradničke zadruge, lica na koja se primenjuju odredbe propisa Republike Srbije i bilateralnih međunarodnih ugovora kojima se uređuje sprovođenje Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije i društvena preduzeća.
Međutim, postavlja se pitanje u kom obimu će ove izmene i dopune Zakona zaista ubrzati postupak konverzije, osim u slučajevima lica koja su bila ili jesu privredna društva i druga pravna lica koja su privatizovana (na osnovu zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak), kao i njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu, zatim lica koja su pravo korišćenja na zemljištu stekla posle 11. septembra 2009. godine, kupovinom objekta sa pripadajućim pravom korišćenja (od lica koja su privatizovana na osnovu zakona kojima se uređuje privatizacija, stečajni i izvršni postupak) a koja nisu njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu, i lica – nosilaca prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu u državnoj svojini koje je stečeno radi izgradnje u skladu sa ranije važećim zakonima kojima je bilo uređeno građevinsko zemljište do 13. maja 2003. godine ili na osnovu odluke nadležnog organa, kao lica koja su ovim zakonom stekla pravo na pretvaranje prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade.
U tom slučaju, kao plod najnovijih izmena i dopuna Zakona o planiranju i izgradnji, novoformirana Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije će po zahtevu prethodno navedenih lica izdavati Informaciju o lokaciji sa potvrdom iz koje se utvrđuje namena predmetnih parcela i mogućnosti upisa prava svojine bez naknade u korist podnosioca zahteva. Takođe, ova agencija će preuzeti i deo nadležnosti državnog organa, što će omogućiti bolje planiranje i urbanizam na teritoriji cele zemlje.
Izmenama i dopunama Zakona predviđeno je i unapređenje procesa pribavljanja potrebnih akata za izgradnju što će se postići prenosom dela ovlašćenja sa državnog organa na druge pravne subjekte i javne beležnike, npr. izdavanje informacija o lokaciji, čime će se proces izdavanja potrebnih akata učiniti efikasnijim.
U cilju veće odgovornosti u postupcima izdavanja akta za izgradnju, ovlašćena lica će biti suočena sa povećanom odgovornošću i mogućnošću podnošenja prekršajnih prijava protiv odgovornih lica u slučaju nepoštovanja zakonskih rokova.
Uvođenje pozicije glavnog državnog urbaniste dodatno će se unaprediti prostorno i urbanističko planiranje u Srbiji, pružajući jasniju strukturu i organizaciju.
Zaštita zaštićenih prirodnih i kulturnih područja će se pojačati donošenjem prostornih planova područja posebne namene od strane Vlade. Ova mera ima za cilj zaštitu ovih područja od nepravilnosti u donošenju urbanističkih planova koje su dovele do značajne devastacije prostora.
Dodatno, izmenama i dopunama Zakona uvodi se obaveza jedinica lokalnih samouprava da u roku od četiri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona donesu planske dokumente koji će se odnositi na najmanje 70% teritorije građevinskog područja te jedinice lokalne samouprave. Odstupanja od ovih rokova takođe će povlačiti novčanu kaznu za odgovorna lica.
Pored toga, izmene i dopune Zakona donose i obavezu uklanjanja spoljnih jedinica uređaja za klimatizaciju sa fasada svih zgrada ili instalaciju na način da nemaju uticaja na neposredno okruženje. Rok za uklanjanje klima uređaja je 2 godine za vlasnike zgrada javne namene koje se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara i njihovoj zaštićenoj okolini, odnosno 5 godina za vlasnike zgrada, odnosno posebnih delova objekata u granicama nepokretnih kulturnih dobara i njihovoj zaštićenoj okolini, dok je obaveza vlasnika zgrada da van granica nepokretnih kulturnih dobara i njihove zaštićene okoline uklone spoljne jedinice uređaja za klimatizaciju, u roku od 10 godina od stupanja ovog Zakona na snagu.
Ostaje da vidimo da li će brojne promene koje donose izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji zaista ostvariti pozitivan efekat i zaista pomoći sistemu planiranja i izgradnje u Republici Srbiji.