Adnan Sarajlić, Edna Basara • mar 6, 2024
Da li fotografija kao autorsko djelo uživa pravnu zaštitu?
Stvaralaštvo bazirano na korištenju već postojećih djela nije novi fenomen. Slobodno možemo reći da postoji dugo koliko i samo stvaralaštvo, ali da je značajnu količinu rasprostranjenosti doživjelo zahvaljujući digitalizaciji.
Od Gutenbergove štamparske mašine do danas, kada digitalizacija predstavlja centralni društveni proces, možemo govoriti o značaju autorskog prava kao sastavnog dijela intelektualnog vlasništva.
Ostvarivanje te zaštita autorskog i srodnih prava u Bosni i Hercegovini uređeno je Zakonom o autorskom i srodnim pravima (u daljem tekstu: “Zakon”).
Zakon definira da se autorskim djelom smatra individualna duhovna tvorevina iz područja književnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražvanja, ukoliko Zakonom nije drugačije određeno.
Fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom osobito se smatraju autorskim djelom.
Činom stvaranja fotografije, fotograf u svojstvu autora stiče autorsko pravo čiji se sadržaj ogleda u pravu objavljivanja, priznavanja autorstva te poštivanja djela (autorsko moralno pravo), pravo reproduciranja, distribuiranja i dr. (autorsko imovinsko pravo) te druga prava autora.
Druga osoba može iskorištavati fotografiju samo uz dopuštenje fotografa kao autora kojem u tom slučaju pripada posebna naknada, ukoliko Zakonom nije drugačije propisano.
Važno je napomenuti da ovlaštenje fotografa u domenu autorskog prava jeste njegova mogućnost da odobri ili zabrani iskorištavanje svoje fotografije i njenog primjerka.
Autorsko pravo traje tokom života autora i 70 godina nakon njegove smrti.
Fotograf može ostvarivati svoja autorska prava sam ili posredstvom zastupnika, koji može biti fizička ili pravna osoba, koju autor ovlasti za zastupanje.
Osobe čija su prava iz Zakona o autorskom i srodnim pravima (u daljem tekstu: „Zakon“) povrijeđena te osobe kojima prijeti stvarna opasnost da će doći do povrede prava mogu tražiti zaštitu tih prava, te naknadu štete od njihovog povreditelja prema općim pravilima o naknadi štete.
Iako Zakon tačno određuje način zaštite autorskog i srodnih prava (naročito kroz prekršajne odredbe), njihova svakodnevna zloupotreba se najčešće oslikava u virtualnom okruženju.
Nepoštivanje autorskog prava u vidu nepotpisivanja autora i „krađa“ fotografija svakodnevni su problemi fotografa.
Npr. Vi kao autor fotografije imate pravo da odlučite da li ćete svoje autorsko djelo individualno koristiti ili ga podijeliti na društvenim mrežama i na taj nalin svoje djelo učiniti dostupnim online.