Izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku Republike Srpske

Unapređenje parničnog postupka, ostvarivanje i zaštita ljudskih prava i sloboda, usklađivanje zakonskih odredaba sa evropskim konvencijama o pravima djeteta, regulisanje postupka u bračnim i porodičnim odnosima, postizanje kvalitetnijih i efikasnijih sudskih odluka, razlozi su donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Republike Srpske (u daljem tekstu: “Zakon”).

Zakon je 26.03.2024. godine objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 027/2024, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Ključne izmjene i dopune Zakona u odnosu na raniju zakonsku regulativu:

• propisana nadležnost za sporove u likvidacionom postupku;
• postupanje suda prilikom donošenja odluke o ličnosti vještaka;
• fleksibilnije postupanje sudija u pogledu prekoračenja roka za donošenje presude nakon zaključenja glavna rasprave;
• obavezno navođenje faze postupka u koju se predmet vraća u obrazloženju rješenja kojim se prvostepena presuda ukida;
• uvođenje i regulisanje e-mail korespondencije sa sudom uz propisana ograničenja;
• tonsko snimanje ročišta omogućava se na zahtjev stranke;
• dokazivanje spornih činjenica u privrednim sporovima isključivo putem isprava;
• postupanje suda kada su posebnim zakonom propisane privremene mjere.

Stupanjem na snagu Porodičnog Zakona Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 17/23), neophodno je bilo urediti postupak u bračnim i porodičnim odnosima, te je Zakon donesen po hitnom postupku i sadrži novu Glavu XXIXb koja uređuje navedeni postupak.

Zakonom je regulisano pitanje postupka u sporovima o vršenju roditeljskog staranja, održavanju ličnih odnosa sa djetetom, sporovima radi utvrđivanja, odnosno osporavanja očinstva i materinstva i sporovima o izdržavanju maloljetne djece ili djece nad kojima je produženi roditeljsko staranje na način:

• propisivanje nadležnosti suda u porodičnim sporovima ukoliko je tužitelj dijete;
• kratki rokovi za postupanje (15 dana) za poduzimanje radnji u postupku pokrenutom tužbom;
• ograničeno ovlaštenje suda za utvrđivanje činjenica koje stranke nisu iznijele te dokaza koje stranke nisu predložile;
• pravo djeteta na slobodno izražavanje mišljenja uz prisustvo psihologa ili stručnog savjetnika u sudu ili lica koje dijete samo odabere, a bez prisustva roditelja;
• isključenje javnosti u postupcima osporavanja očinstva i materinstva;
• žalba kao redovni pravni lijek dozvoljena protiv prvostepene presude u roku od 15 dana;
• revizija kao vanredni pravni lijek nije dozvoljena protiv pravosnažne presude kojom je brak stranaka razveden ili poništen, dok je u porodičnim sporovima uvijek dozvoljena.

Dostava pismena elektronskim putem, produženje roka za donošenje presude, pravo djeteta na slobodno izražavanje mišljenja, tonsko snimanje ročišta, isključenje javnosti u dijelu postupaka u bračnim i porodičnim odnosima novine su za koje se ima očekivati da će uspostaviti ravnotežu između efikasnosti i kvalitete prilikom sudskog odlučivanja.