Skip to content Skip to footer

Trendovi u kreditnoj aktivnosti banaka u prvom…

Milica Mišić • avg 10, 2022

Trendovi u kreditnoj aktivnosti banaka u prvom tromesečju 2022. godine

Kao i svakog tromesečja, Narodna banka Srbije objavljuje izveštaj o trendovima u kreditnoj aktivnosti radi što boljeg razumevanja situacije na domaćem kreditnom tržištu.

Međugodišnji rast kreditne aktivnosti prema nemonetarnom sektoru nastavio je da ubrzava u odnosu na prethodno tromesečje, a u martu je iznosio 12,1%. Ovakva kretanja uticala su da rast kredita u Srbiji koji je u martu bio najviši u regionu bude u većoj meri vođen kreditiranjem privrede nego stanovništva. Takođe, vođeni ovim rastom i ukupni domaći plasmani banaka nemonetarnom sektoru su ubrzali međugodišnji rast na 11,6% u martu.

  1. Krediti u privredi 

Međugodišnji rast kredita privredi dodatno je ubrzan tokom prvog tromesečja (u daljem tekstu: T1), na 13,9% u martu (sa 9,9% krajem 2021), čemu je doprinela neuobičajeno visoka realizacija kredita za ovaj period godine. Posmatrano u nominalnom izrazu, stanje kredita privredi u martu iznosilo je 1.560,5 milijardi dinara, a njihovo učešće u BDP-u  24,3%, što je za 0,4 procentni poen više nego u decembru 2021. godine.

Posmatrano po namenama, rast se pretežno odnosio na kredite za likvidnost i obrtna sredstva, a povećano je i zaduživanje po osnovu ostalih nekategorisanih kredita kao i prekoračenja po transakcionim računima. S druge strane, stanje investicionih kredita je smanjeno, dok su potraživanja po ostalim vrstama kredita bila gotovo nepromenjena u odnosu na kraj 2021.

Posmatrano po delatnostima, tokom T1 najviše su se zadužila preduzeća iz energetike, za kojima slede preduzeća iz prerađivačke industrije i poslovanja nekretninama, dok su preduzeća iz oblasti saobraćaja i trgovine osetnije smanjila svoje kreditne obaveze.

Rastu kredita za likvidnost i obrtna sredstva doprinelo je i odobravanje kredita iz garantnih šema. Tokom januara i februara 2022. godine banke su ukupno odobrile 4,5 milijardi dinara kredita iz prve i druge garantne šeme. Time je iznos ukupno realizovanih kredita uz državnu podršku putem obe garantne šeme, od početka primene prvog programa, dostigao 279,1 milijardi dinara pri čemu je 61,6% odobrenih kredita bilo u dinarima. Te kredite su najviše koristila mala preduzeća (45,5%), zatim srednja preduzeća (28,1%) i mikropreduzeća (26,4%). 

Obim novoodobrenih kredita privredi tokom T1 iznosio je 258,8 milijardi dinara, što je za 26,8% više nego u istom periodu prethodne godine. Preduzeća su i tokom T1 najviše koristila kredite za likvidnost i obrtna sredstva (64,2%), pri čemu su nešto manje od polovine tih kredita koristila mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća. Na investicione kredite odnosilo se 19,0% novih kredita privredi u T1, pri čemu se na deo tržišta koji čine mikropreduzeća, mala i srednja preduzeća odnosilo preko 80% ovih kredita.

Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima privredi smanjeno je tokom T1 za 0,4 procentni poen, na 2,4% u martu, što je nova najniža vrednost ovog pokazatelja. I učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima kod privrednih društava smanjeno je za 0,4 procentna poena, na 2,6% u martu. Posmatrano po delatnostima, u odnosu na kraj 2021. godine pokazatelj da je stopa problematičnih kredita smanjena kod svih delatnosti sa izuzetkom trgovine, a najizraženije smanjenje zabeleženo je kod energetike, saobraćaja i poljoprivrede. U odnosu na početak primene Strategije, najizraženije smanjenje beleži se kod sektora građevinarstva, poslovanja nekretninama i trgovine. 

Prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite privredi u T1 (3,3%) bila je za 0,3 procentni poen viša nego u poslednjem kvartalu 2021. godine. Posmatrano po namenama, povećane su kamatne stope na kredite za obrtna sredstva (za 0,5 procentni poen na 3,6%) i kamatne stope na investicione kredite (za 0,8 procentni poen na 5,0%), dok su stope na ostale nekategorisane kredite snižene (za 0,4 procentni poen na 2,4%). Posmatrano po veličini preduzeća, prosečne kamatne stope kretale su se u rasponu od 2,5% za velika preduzeća do 5,2% za mikropreduzeća.

  • Krediti stanovništva

Međugodišnji rast kredita stanovništvu u martu je iznosio 10,7%, što je slično kao u decembru 2021. (10,8%). Nominalno posmatrano, stanje kredita stanovništvu u martu iznosilo je 1.389,3 milijardi dinara, što čini 46,4% kreditnih potraživanja banaka od nemonetarnog sektora i 21,6% BDP-a.

Krediti stanovništvu su u T1, bez efekta promene deviznog kursa, povećani za 1,7%, što je slično povećanju koje je ostvareno u istom periodu prethodne godine. Najveći deo (60%) prirasta kredita stanovništvu odnosio se na stambene kredite, koji su povećani za 14,1 milijardi dinara, pri čemu je njihov međugodišnji rast u martu iznosio 16,2%. Za stambenim kreditima slede gotovinski krediti,  a zatim krediti za likvidnost i obrtna sredstva odobreni preduzetnicima i zaduženja po tekućim računima.

Novoodobreni krediti stanovništvu u T1 iznosili su 127,8 milijardi dinara, što je neznatno više (1,3%) nego u T1 2021. Gotovinski krediti činili su 59,3% novih kredita u T1, dok se na stambene kredite odnosilo 23,2% novih kredita stanovništvu. Obim novih stambenih kredita u T1 iznosio je 29,7 milijardi dinara, čime je nastavljen rast tražnje stanovništva za stambenim kreditima iz prethodnog perioda.  Rast devizno indeksiranih plasmana, usled rasta stambenih kredita, koji su gotovo u potpunosti u evro znaku (preko 99%), bio je brži od rasta dinarskih, što je uticalo na to da dinarizacija stanja plasmana stanovništvu u T1 bude smanjena za 0,2 procentnih poena, na 54,4% u martu. Istovremeno, učešće plasmana u evrima tokom T1 povećano je za 0,2 procentnih poena, na 45,5% u martu, dok je učešće plasmana u švajcarskim francima (0,1%) bilo nepromenjeno. 

Učešće problematičnih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu blago je povećano tokom T1, za 0,1 procentnih poena, na 4,2% u martu. Posmatrano po namenama, učešće problematičnih kredita u T1 smanjeno je za stambene kredite (za 0,1 procentnih poena) i prekoračenja po tekućim računima (za 0,4 procentnih poena), a povećano za gotovinske kredite (za 0,4 procentnih poena), potrošačke kredite i kreditne kartice (za po 0,1 procentnih poena). 

Stanovništvo se i u T1 zaduživalo po povoljnim uslovima, što je doprinosilo nastavku rasta kreditne aktivnosti.  Prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene dinarske kredite stanovništvu u T1 iznosila je 8,5% i blago je povećana (za 0,2 procentna poena) u odnosu na T4 2021. To povećanje opredelio je rast kamatnih stopa na gotovinske (za 0,1 procentna poena, na 9,0%) i ostale nekategorisane kredite (za 0,6 procentna poena, na 6,6%). S druge strane, za po 0,2 procentna poena smanjene su prosečne kamatne stope na potrošačke i stambene kredite, na 1,7% i 7,1%, respektivno.  I prosečna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene evroindeksirane kredite stanovništvu povećana je u T1 za 0,1 procentna poena na 3,4%. Pri tome, prosečna stopa na najzastupljenije, stambene kredite (2,6%) nije promenjena, dok je stopa na potrošačke kredite povećana za 0,2 procentna poena na 4,4%.

Prema rezultatima aprilske ankete o kreditnoj aktivnosti Narodne banke Srbije, banke su u T1, četvrto tromesečje zaredom, ublažile kreditne standarde za stanovništvo. Ublažavanje se najviše odnosilo na dinarske gotovinske kredite i kredite za refinansiranje, a ublaženi su i standardi za stambene kredite s deviznom klauzulom. Tokom T2 banke očekuju pooštravanje standarda, pod uticajem većih troškova finansiranja, neizvesnosti u pogledu opšte ekonomske situacije i posledično manje spremnosti za preuzimanje rizika.  Prema oceni banaka, u T1 su ublaženi zahtevi u pogledu učešća za kredite, snižene su kamatne marže i provizije i naknade, dok je ročnost kredita skraćena.  Tokom T1 tražnja stanovništva za kreditima nastavila je da raste i bila je usmerena ka dinarskim gotovinskim kreditima i kreditima za refinansiranje i evroindeksiranim stambenim kreditima. Prema oceni banaka, rast tražnje je bio gotovo podjednako vođen refinansiranjem postojećih obaveza i dešavanjima na tržištu nekretnina. Nastavak rasta tražnje očekuje se i u T2, kome će, pored navedenih faktora, doprinositi i nabavka trajnih potrošnih dobara.