Skip to content Skip to footer

Kompanije za upravljanje potraživanjima – Srbija i region

Rastko Jovanović • apr 03, 2023

Kompanije za upravljanje potraživanjima – Srbija i region

I Pojam

Kompanije za upravljanje potraživanjima obuhvataju široku lepezu privrednih subjekata. Njihova delatnost pokriva veliki raspon aktivnosti koje se protežu od davanja savetodavnih usluga klijentima u svrhu boljeg upravljanja potraživanjima, preko otkupa potraživanja do preduzimanja drugih radnji u svrhu prinudne ili dobrovoljne naplate potraživanja.

II Istorijat

Koncept kompanije specijalizovane za upravljanje potraživanjima potiče sa početka devetnaestog veka. Naime, u tom periodu u većini evropskih država sa kapitalističkom privredom počinje ukidanje institucije dužničkih zatvora. Za poverioce čija potraživanja su bila obezbeđena hipotekom ili drugim sličnim pravima ova promena državne politike nije predstavljala veliki problem. Međutim, poverioci čija potraživanja nisu bila obezbeđena su se našli u takvoj situaciji da nisu mogli da naplate svoja potraživanja. U takvi atmosferi nastaju prve kompanije čija je delatnost bila upravljanje ovakvim problematičnim potraživanjima.

Danas,dva veka kasnije primena koncepta dužničkog zatvora je nezamisliva u modernim državama. Međutim, treba napomenuti da je ova institucija omogućavala dužnicima, koji često nisu mogli da se zaposle, način da počnu da rade i specijalizuju se za određeni posao, pod uslovom da u međuvremenu ne umru od neke zarazne bolesti usled loših higijenskih uslova. Teško je ne primetiti  da bi sličan koncept (izuzev zaraznih bolesti i nehumanih uslova života) bio jako prihvatljiv iz ugla velikog broja današnjih dužnika koji ne poseduju imovinu i ne primaju zaradu.

Primer dobre prakse pri regulaciji Kompanija za upravljanje potraživanjima predstavlja Crna Gora.

III Crna Gora

U Crnoj Gori propisi koji regulišu materiju Kompanija za upravljanje potraživanjima sadržani su u Zakonu o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima (Sl. CG. Br. 73/17, 44/20 od 14.05.2020. godine). Iz samog naslova može se primetiti jasna razlika koju zakonodavac pravi između faktoringa i otkupa potraživanja. Zakon propisuje da se poslom otkupa potraživanja mogu baviti društva za otkup potraživanja, banke kojima je Centralna banka odobrila obavljanje poslova otkupa potraživanja i druga privredna društva kojima je pravo obavljanja poslova otkupa potraživanja odobreno posebnim zakonom. Dakle, zakon u ovom slučaju pored banaka i drugih privrednih društava čije se pravo za obavljanje ovakvih poslova otkupa predviđa posebnim zakonom propisuje postojanje i posebne vrste privrednog društva koje se bavi otkupom potraživanja. Zakon daje definiciju jednog ovakvog privrednog društva te propisuje da je društvo za otkup potraživanja privredno društvo, sa sedištem u Crnoj Gori, koje kao jedinu delatnost obavlja poslove otkupa potraživanja, na osnovu dozvole koju izdaje Centralna banka. Ovo društvo se može osnovati kao akcionarsko ili kao društvo sa ograničenom odgovornošću. U skladu sa zakonom, minimalni osnovni kapital za društvo iznosi 200.000,00 evra. Društvo za otkup potraživanja takođe ima obavezu da pribavi dozvolu za rad od Centralne banke, tek nakon toga društvu počinje da teče rok od 30 dana za registraciju u privrednom registru. Sa druge strane banka koja želi da se bavi poslom otkupa potraživanja može da dobije dozvolu za rad ili alternativno posebno odobrenje od Centralne banke. Dakle, može se videti da u pravnom sistemu Crne Gore Centralna banka daje dozvolu za rad a samim tim i kontroliše rad kompanija za upravljanje potraživanjima, izuzev u slučajevima da su ove kompanije pravo da obavljaju posao dobile na osnovu posebnog zakona.

IV Albanija

Slično zakonskoj regulativi u Crnoj Gori, u Albaniji zakonodavac pripisuje obavezu kompanije za upravljanje potraživanjima da pribavi dozvolu od Centralne banke i institucije koja se bavi finansijskim nadzorom. Prema ovim propisima, kompanije za upravljanje potraživanjima mogu biti organizovane kao dve vrste privrednih subjekata, nebankarski finansijski entiteti i mikrokreditne finansijske institucije. Zakon ovde takođe propisuje postojanje minimalnog osnovnog kapitala u iznosu od 50 miliona leka (približno 50 miliona dinara), uz to neophodno je da osnivač priloži izjavu overenu kod notara da osnovni kapital ne predstavlja zajam ili predujam trećeg lica kao i izjavu kojom se objašnjava poreklo sredstava i prilažu dokazi o poreklu. Za razliku od propisa u Crnoj Gori, albanski zakon uslovljava pribavljanje licence za rad prethodnom registracijom u privrednom registru.

V Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija

Ovako relativno detaljistički pristup zakonodavca Crne Gore i Albanije još uvek nije prihvaćen u drugim državama regiona. Tako, u Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini nisu propisani nikakvi posebni uslovi za osnivanje i dobijanje dozvole za rad ovakve vrste privrednih subjekata. Drugim rečima, kompanije čija je osnovna delatnost upravljanje potraživanjima mogu da se osnuju kao bilo koja druga privredna društva, bez specijalne dozvole Centralne banke.

VI Srbija

U Srbiji ne postoji poseban zakon koji reguliše materiju otkupa potraživanja kao u Crnoj Gori i Albaniji. Zakon koji reguliše oblast ustupanja potraživanja jeste Zakon o obligacionim odnosima (“Sl. list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89 – odluka USJ i 57/89, “Sl. list SRJ”, br. 31/93, “Sl. list SCG”, br. 1/2003 – Ustavna povelja i “Sl. glasnik RS”, br. 18/2020)  u članovima 436 – 445. Srbija takođe poseduje i Zakon o faktoringu (“Sl. glasnik RS”, br. 62/2013 i 30/2018). Međutim, nijedan od ovih propisa ne sadrži zakonodavna rešenja koja regulišu pitanje osnivanja, organizacije i funkcionisanja privrednih društava za naplatu potraživanja, kao društava koja su posebna i različita od faktoring društava. Ovo znači da se u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji kompanije za upravljanje potraživanjima mogu osnovati bez ispunjenja zakonskih preduslova minimalnog osnovnog kapitala (izuzev opštih uslova postavljenih za sva privredna društva), dozvole Centralne banke i sličnih zahteva.

Postojanje ovakve pravne praznine između ostalog znači da Centralne banke u ovim državama nemaju ovlašćenja da izdaju dozvolu za rad niti da kontrolišu rad privrednih društava za upravljanje potraživanjima. U Srbiji je Narodna banka više puta istakla nedostatak nadležnosti za rešavanje prigovora na rad ovakvih privrednih subjekata.

VII Uporedno pravo

U uporednoj pravnoj praksi postoje zakonodavna rešenja koja detaljnije reguliši materiju samog rada i mehanizma funkcionisanja Agencija za upravljanje potraživanjima. Tako američki Fair Debt Collection Practices Act (skraćeno FDCPA) detaljno uređuje sam postupak naplate potraživanja. Ovaj zakon propisuje vremenski raspon u kome je agenciji zabranjeno da kontaktira dužnike, reguliše pitanje pokušaja naplate zastarelih potraživanja, daje pravo dužnicima da podnose prigovor protiv rada agencije. Takođe, FDCPA dodeljuje ovlašćenje specijalizovanoj agenciji Consumer Financial Protection Bureau (CFPB) da vrši nadzor nad primenom propisa iz ove oblasti. U Evropskoj Uniji u nedostatku specifične sektorske legislative ova pitanja su indirektno uređena direktivom iz 2005, Unfair Commercial Practices Directive (UCPD).

VIII Zaključak

Može se zaključiti da osnivanje i poslovanje Kompanija za naplatu potraživanja kako u Srbiji tako i u regionu nije dovoljno i adekvatno regulisano zakonskim propisima. Iako se u praksi broj ovakvih kompanija povećava, regionalni zakonodavci barem još uvek, nisu doneli normativna rešenja čija bi primena uobličila stvaranje i funkcionisanje ovih privrednih društava. Izuzetak u ovom pogledu predstavlja Crna Gora i Albanija. Međutim, nijedna država regiona ne poseduje propise slične američkim koji regulišu način rada ovih agencija. Na kraju, osnovano se može pretpostaviti da će se ova pravna praznina postepeno popunjavati, što usled povećanja obima poslovanja privrednih društava za upravljanje potraživanjima što usled približavanja regionalnih zakonskih propisa propisima Evropske Unije. Naravno, svaka buduća zakonska regulativa na ovom planu bi morala da vodi računa da njene norme ne budu previše invazivne te da uporedno sa obezbeđivanjem adekvatnih pravila za osnivanje i poslovanje Kompanija za upravljanje potraživanjima i zaštite dužnika od loše poslovne prakse, ne uguše ovu relativno novu privrednu granu preteranom dozom rigidnosti i kontrole.